Rasprave za okruglim stolovima

Objavljeno: nedjelja, 12 Avgust 2018

Tokom konferencije, održati ćemo dvije rasprave za okruglim stolom. Oba puta, skupina stručnjaka otvorit će razgovor vezan uz određenu temu. Publika je dobrodošla učestvovati na kraju programa.

Subota, 6. oktobra 16-17.30

Etika u kritičnom dobu: Priče za ohrabrenje i nadu

Ovo je jedinstvena prilika za pripovjedače iz čitave Evrope da poslušaju priče ljudi iz Sarajeva, koji koriste svoje znanje i ljubav da dovedu do promjena u vremenima krize, strave i zla. Razgovor će voditi Micaela Sauber, a pridružit će joj se sljedeći stručnjaci:

Alma Karić otvorit će konferenciju sa svojim BILD-Almadječjim horom za male i mlade „Suncokreti“ (http://suncokreti.yolasite.com/). Rođena je 1978. u Tuzli, gdje je započela svoje muzičko obrazovanje. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, na Odsjeku za orkestar i dirigovanje. Od 2000., aktivna je nastavnica muzike i dirigentica u Osnovnoj muzičkoj i baletskoj školi „Novo Sarajevo“. U njoj je osnovala razne oblike dječjih horova i orkestara (ansambl za gitaru, harmonikaški orkestar, nestandardni orkestar i komorni orkestar) s kojima je učestvovala na mnogim regionalnim takmičenjima, kao i nekim internacionalnim. Ukupno je učestvovala na sedam takmičenja i osvojila 16 nagrada, od čega devet prvih, jednu specijalnu (100 bodova), pa čak i jedan Grand Prix u kategoriji dječjih horova (Međunarodno prvenstvo horova Lege Artis). Umjetnička je direktorica Superara u BiH, udruženja koje pruža obuku iz muzike i plesa te nudi pristup pozitivnim efektima izvedbenih umjetnosti SVOJ DJECI bez ikakve naknade.

Dr. Gorčin Dizdar direktor je Fondacije Mak Dizdar BILD-Dizdarza bosansku kulturu. Rodio se 1984. u Sarajevu. Osnovnu školu pohađao je u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Njemačkoj, a srednjoškolsko obrazovanje dovršio je u UK-u. Godine 2003. dobio je učeničku stipendiju za Oxford, što mu je omogućilo da studira filozofiju i njemački jezik na Univerzitetu u Oxfordu, gdje je postigao najviše rezultate na godini u završnim ispitima. Nakon što se vratio u Sarajevo 2007., 2009. je počeo prvo magisterij a potom i doktorat iz humanističkih nauka na Univerzitetu York u Torontu, Kanadi, za koje je dobio postdiplomsku stipendiju Canada Vanier, jednu od najprestižnijih postdiplomskih stipendija koje dodjeljuje kanadska Vlada. Nakon što je 2016. dovršio doktorat, vratio se u Sarajevo gdje radi kao direktor Fondacije Mak Dizdar i podučava na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu. Njegovi eseji su objavljeni u bosanskim, kanadskim i njemačkim časopisima, dok je njegov lirski esej „Kamenje predaka“ bio uključen u izbor najboljih eseja u Kanadi 2013.

Alen Kristić pisac je i teolog. Rođen 1977. BILD-Alen u Sarajevu, završio je magisterij teologije te je osnivač i urednik internacionalne teološke periodičke publikacije Concilium za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Također uređuje Status, magazin iz Mostara koji se bavi političkom kulturom i društvenim pitanjima, kao i periodičku publikaciju Bobavac, iz Vareša. Njegov akademski rad prije svega se bavi potencijalom koji religije imaju za uspostavu mira, oblikovanje religioznoga među ostacima socijalizma, ulogom žena u vjerskoj domeni i teologiji oslobođenja. Alen Kristić je objavio brojne akademske knjige, kao i prijevode s njemačkog i engleskog na bosanski jezik. Među prijevodima se ističe „Etika“ (Dietrich Bonhoeffer) te „Gnoza i kršćanstvo“ (Christoph Markschies).

Jovan Divjak, bio je član elitne garde osnivačaJovanDivjak-1 Jugoslavije i njenog prvog predsjednika Josipa Broza Tita. Službovao je u Jugoslovenskoj narodnoj armiji i Armiji Bosne i Hercegovine, a za vrijeme agresije na BiH odigrao je jednu od najvažnijih uloga u njenoj odbrani. Nosilac je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja za svoj ratni i poratni humani i humanitarni rad, kao i najvišeg francuskog ordena Legije časti.

Godine 1994. godine, zajedno sa 57 građana (intelektualaca, pozorišnih, likovnih i književnih uposlenika, vojnika, policajaca i običnih građana) Jovan Divjak osniva Fondaciju/Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“ (www.ogbh.com.ba), na čijem je čelu kao izvršni direktor. Rezultat za dvadeset i četiri godine rada Udruženja je pružena stipendija za oko 6500 školaraca i studenata - djeci žrtava rata, invalidnoj i talentovanoj djeci, djeci romske nacionalne manjine i onoj u socijalnim potrebama.

Autor je niza predgovora i recenzija stručne literature i beletristike, te knjiga: 2000. “Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini” 1991-1995. Separat agresija na BiH; 2004. “Sarajevo, mon amour”, izdata na francuskom, a 2007. na italijanskom jeziku; 2012. “Očekujući istinu i pravdu- Bečki dnevnik”.

Zabilježio je uloge u filmovima: 2013. „Sarajevo my love“ (dokumentarni film); 2012. „Venuto al mondo“ (igrani film); 2005. „Bosna“ (dokumetarni film); 1995. „Bosnia“ (dokumetarni film).

Uzeo je učešće u brojnim aktivnostima nevladinog sektora, kako u BiH, tako i u inostranstvu, kao i u brojnim međunarodnim konferencijama u BiH.

Dževad Šabanagić je violinist (profil dolazi uskoro).

 

Nedjelja, 7. oktobra 11.30-13.00

Obrazovanje

O pričama, pripovijedanju i digitalnom svijetu u životu djece

Savremeni zadaci i pitanja koja se odnose na zdrav razvoj djece. Koja je uloga pripovijedanja u ovom procesu?

Uticaj digitalnih uređaja i televizije u ranom djetinjstvu fokus je stručnjaka s područja medicine, pedagogije, etike i pripovijedanja. Naučnici upozoravaju da korištenje digitalnih uređaja u ranom djetinjstvu destruktivno djeluje na razvoj mozga. Dovodi do ovisnosti, straha, otupljivanja kognitivnih sposobnosti, pa čak i autizma i autizmu sličnih stanja.

Ovladavanje digitalnim uređajima zadatak je za djecu starije školske dobi, koja su se prošla dobar i zdrav razvoj u ranom djetinjstvu.

U diskusiji će se iznijeti najnoviji podaci prikupljeni kroz neuronaučna istraživanja, kao i kroz pedagoška i medicinska opažanja i iskustva. Pripovijedanje za djecu njima privlači i jača pažnju, podržava nezavisno maštanje, kao i istraživanje života i svijeta.

Publika je više nego dobrodošla učestvovati u razgovorima. Domaćica razgovora je Micaela Sauber, a pridružit će joj se sljedeći stručnjaci:

Alen Kristić je pisac i teolog (vidi gore za profil).

BILD-MartinMartin Straube doktor je antropozofske škole (GAÄD), predavač i konsultant na temu medicine, pedagogije i umjetnosti. Nudi obuku za farmaceute, doktore, homeopate, babice te radi za kompanije, škole, dječje vrtiće i institucije za trening. Nedavno je osnovao International Institute for Emergency and Trauma GmbH (Međunarodni institut za hitne i traumatološke slučajeve). Prethodno iskustvo: školski doktor za waldorfske škole u oblasti Ruhr; predavač na fakultetu Ita Wegman, Wuppertal; predavač na Homeopatskom institutu, Witten. Trenutno radi u Hamburgu gdje je održao oko 200 predavanja na temu medicine, pedagogije i umjetnosti. Posljednjih godina sa svojom suprugom putuje u konfliktna i krizna područja širom svijeta, kako bi radili s traumatiziranom djecom.

BILD-MinkaMinka Görzel-Straube traumatološka je pedagoginja i učiteljica. Preko 20 godina radila je kao pedagog u tradiciji Rudolfa Steinera. Danas je obučena kao traumatološka pedagoginja i alternativna psihoterapeutkinja te često sarađuje s Friends of Waldorf Education (Prijateljima waldorfske edukacije; u Gazi, Kirgistanu, Japanu, Libanonu, na Filipinima, u Iraku, Bosni i Grčkoj). Njeno osnovno područje interesa je traumatološka pedagogija. Imala je niz zaduženja u Iraku, gdje je postala pedagoškom direktoricom, te vodi saradnju sa Univerzitetom u Dohuku. Uz to je suosnivačica International Institute for Emergency and Trauma Pedagogy (Međunarodnog instituta za hitnu i traumatološku pedagogiju).

Elma Selmanagić Lizde rođena je (1975) i živiBILDElma u Sarajevu. Određeni životni period i dio školovanja provela je u Sloveniji, a zatim i u Kanadi. Doktorirala je iz oblasti pedagoških nauka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za pedagogiju, baveći se istraživanjem procesa koji se odvijaju unutar porodice kao sistema, a posebno njenih pojedinačnih članova, naročito braće i sestara. Usmjerenje na cjeloživotno učenje i želja za unapređenjem kako profesionalnog tako i porodičnog života dovela je i do uloge porodičnog psihoterapeuta. Kontinuirano je u procesu učenja i psihoterapijske supervizije svoga rada. Članica je Udruženja za sistemsku praksu i terapiju BiH i Evropske asocijacije za porodičnu terapiju (EFTA). Autorica je više stručnih i naučnih članaka iz oblasti porodične i obiteljske pedagogije, kao i knjige koja se bavi odnosom siblinga, naziva „Odnos braće i sestara kroz intraobiteljsku dinamiku“. Kćerka je, sestra, tetka, snaha, svastika, daidžinica, rodica, sestrična, bratična, kolegica, komšinica, prijateljica, supruga i majka kćerke i sina. Nabrojane uloge dio su neraskidivog identiteta autorice, snažno protkanog obiteljskim odnosima i vrijednostima roditeljske uloge u životu svakog pojedinca koji se odlučuje za taj korak. Zaposlena je na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu kao nastavnik iz oblasti pedagoških nauka.